- citations in SCIndeks: [1]
- citations in CrossRef:0
- citations in Google Scholar:[]
- visits in previous 30 days:0
- full-text downloads in 30 days:0
|
|
2022, vol. 56, iss. 3, pp. 675-704
|
Rethinking a notion of thing in private law
Preispitivanje pojma stvari u privatnom pravu
Project: Projekt: Pravna tradicija i novi pravni izazovi, čiji je nosilac Pravni fakultet u Novom Sadu
Abstract
In a rapidly changing World, changes in the field of law are inevitable, both at the theoretical level and in the domain of legal regulation. This, first of all, refers to basic doctrinal notions and legal definitions, which represent the basis for the construction and development of legal institutes. In this context, a special place is occupied by the thing, as a starting category of property law that regulates relations related to the appropriation. In many legal systems, but also in legal doctrine, it is not entirely clear what and under what conditions can be appropriated. This is, on the one hand, a consequence of legal regulation lagging behind changes in society, and on the other, legal science lagging behind other scientific fields and technological development. Serbian civil law is specific in this regard. In legal theory, which has been developing since the beginning of the 20th century under the strong influence of German doctrine and the German Civil Code of 1896, the prevailing view is that things are only matter (a material part of the environment). There is no general conceptual definition in the current laws. That gap can be filled by applying the old rules from the Serbian Civil Code of 1844, which contains a definition that, due to its breadth, is much more suitable for the era in which we live, than the one that the doctrine took over from German law. According to the SCC, "the name of a thing is understood in the legal sense of everything that is not a human being, or is not a person, and serves the needs of a human being." Such determination is closer to the position of fundamental sciences and modern integrative scientific disciplines of the new generation, according to which everything in the human environment is consists of matter, energy and information. Certain changes in the understanding of things occurred under the pressure of time and practical needs. Instead of meeting the changes, legal regulation and legal science react belatedly and intervene to what has been a part of reality for a long time. The gap between the normative and the real is alleviated by the fact that the other two elements of the Universe (energy and information) are also included under the traditional general notion of things (based on the thesis that thing is exclusively matter). Paradoxically, in many countries this was done in the domain of criminal law or under its influence. However, even that change is not enough. It is necessary to make another step towards what is the new reality in the 21st century and accept the fact that energy and (physical, structural) information should not be subsumed under a general term, because they are already part of the thing, they are inside it (as its constituents). Instead, a more abstract and at the same time comprehensive concept should be built. Summa summarum, in the spirit of modern science and in the broadest property law sense, a thing is every component of an environment that can be physically and legally subject to appropriation. Such a notion is sufficiently abstract and broad enough that it can encompass elements that at the current level of development of science and technology are considered to be constituent of everything existing, as well as some new ones, to which the evolution of scientific thought will lead. It can also represent a framework for finding answers to some new legal challenges. For instance, for complex problems related to physical information and the information code of matter such as DNA, which is followed by questions from the domain of biomedical engineering, issues related to the digital shadow of living matter and its reproduction, and in that context, with the so-called bioinformational property. Special attention is required for what is directly related to the fourth industrial revolution, above all the Internet of Things (IoT). Under the influence of technical and technological progress, the boundaries between subjects and objects of law are shifting or even being erased. Some things (understood in a modern way, as a synthesis of matter, energy and information) have or gradually acquire some kind of legal subjectivity. These include humanoid robots, various forms of artificial intelligence, etc. Virtual reality (Cyber space) and its (intangible, digital) entities, such as avatars, digital fashion, digital immortality, etc., represent a special area with which the modern concept of things should be connected. The paper also discusses some important issues related to notions and definitions, with the reasons for their rethinking and methodological approaches to that issue, among which the new scientific encyclopedism and interdisciplinarity are particularly significant.
Sažetak
U svetu koji se ubrzano menja, neminovne su i promene u oblasti prava, kako na teorijskoj ravni, tako i u domenu pravne regulative. To se, pre svega, odnosi na bazične doktrinarne pojmove i zakonske definicije, koji predstavljaju osnovu za gradnju i razvoj pravnih instituta. U tom kontekstu posebno mesto zauzima stvar, kao polazišna kategorija stvarnog prava koje reguliše odnose u vezi sa prisvajanjem dobara. U većini pravnih sistema, ali i u pravnoj doktrini nije sasvim jasno šta sve i pod kojim uslovima može biti prisvojeno. To je, sa jedne strane, posledica zaostajanja pravne regulative za promenama u društvu, a sa druge, zaostajanja pravne nauke za drugim naučnim oblastima i tehnološkim razvojem. Srpsko građansko pravo je u tom pogledu specifično. U pravnoj teoriji, koja se od početka XX veka razvijala pod snažnim uticajem nemačke doktrine i Nemačkog građanskog zakonika iz 1896, dominira stav da je stvar samo materija (materijalni činilac okruženja). U važećim zakonima ne postoji opšte pojmovno određenje. TA praznina se može popuniti primenom starih pravila iz Srpskog građanskog zakonika iz 1844. godine, koji sadrži definiciju koja zbog svoje širine mnogo više odgovara epohi u kojoj živimo, od one koju je doktrina preuzela iz nemačkog prava. Prema SGZ-u "pod imenom stvari razume se u zakonom smislu sve ono, što nije čovek, ili nije lice, i na potrebu čoveku služi." Takvo određenje je bliže stavu fundamentalnih nauka i savremenih integrativnih naučnih disciplina nove generacije, po kom je sve u čovekovom okruženju sačinjeno od materije, energije i informacija. Do izvesnog napretka u pravničkom poimanju stvari došlo je pod pritiskom vremena i praktičnih potreba. Umesto da idu u susret promenama, pravna regulativa i pravna nauka sa zakašnjenjem i interventno reaguju na ono što je već duže vreme deo stvarnosti. Jaz između normativnog i stvarnog je ublažen time što su pod tradicionalni opšti pojam stvari (zasnovan na tezi da je stvar isključivo materija) podvedena i druga dva činioca Univerzuma (energija i informacija). Paradoksalno je da je to u mnogim zemljama učinjeno u domenu krivičnog prava ili pod njegovim uticajem. Međutim, TA promena nije dovoljna. Potrebno je napraviti još jedan iskorak ka onome što je nova realnost u XXI veku i prihvatiti činjenicu da energiju i (fizičku, strukturnu) informaciju ne treba podvoditi pod opšti pojam, jer one već jesu deo stvari, one su unutar nje (kao njeni činioci). Umesto tradicionalnog, treba izgraditi apstraktniji i ujedno obuhvatniji pojam. Summa summarum, u duhu savremene nauke i u najširem stvarnopravnom smislu, stvar je svaki činilac čovekovog okruženja koji fizički i pravno može biti predmet prisvajanja. Takvo pojmovno određenje je dovoljno apstraktno i dovoljno široko da se njime mogu obuhvatiti elementi koji se na sadašnjem nivou razvoja nauke i tehnologije smatraju činiocima svega postojećeg, ali i neki novi, do kojih će evolucija naučne misli tek dovesti. Ono može predstavljati i okvir za nalaženje odgovora na neke nove pravne izazove kao što su kompleksna problematika u vezi sa fizičkom informacijom i informacionim kodom materije sadržanim u DNK, na koju se nadovezuju pitanja iz domena biomedicinskog inženjeringa, a pre svega ona koja se tiču svojine na delovima tela stvorenim iz matičnih ćelija, pitanja u vezi sa bionformatičkom senkom žive materije i njenim reprodukovanjem, i u tom kontekstu sa tzv. bionformatičkom imovinom. Posebnu pažnju iziskuje ono što je u neposrednoj vezi sa četvrtom industrijskom revolucijom, a pre svega internet stvari. Pod uticajem tehničkog i tehnološkog napretka pomeraju se ili čak brišu granice između subjekata i objekata prava. Neke stvari (shvaćene na savremeni način, kao sinteza materije, energije i informacije) imaju ili postupno dobijaju neku vrstu pravnog subjektiviteta. Tu spadaju humanoidni roboti, različiti oblici veštačke inteligencije i dr. Posebnu oblast sa kojom treba dovesti u vezu savremeni pojam stvari, predstavljaju virtuelna stvarnost i njeni (nematerijalni, digitalni) činioci, kao što su avatari, digitalna moda, digitalna besmrtnost i dr. U radu su razmotrena i neka značajnija pitanja u vezi sa pojmovima i definicijama, sa razlozima za njihovo preispitivanje i metodološkim pristupima toj problematici, među kojima su posebno značajni novi naučni enciklopedizam i interdisciplinarnost.
|
|
|
References
|
|
*** (2001) Cour d'appel de Rouen. arrêt du 31 octobre
|
|
*** (2004) Cour de cassation: Assemblée plénière. Arrêt n° 516 du 7 mai
|
|
*** (2005-2019) Krivični zakonik. Službeni glasnik RS, br. 85/2005, 88/2005, 72/2009, 111/2009, 121/2012, 104/2013, 108/2014, 94/2016 I 35/2019
|
|
Akkermans, B. (2022) Sustainable Property Law: Reckoning, Resilience and Reform. Eleven International Publishing
|
|
Akkermans, B. (2011) The Role of the (D)CFR in the Making of European Property Law. in: Working Paper, Maastricht European Law Institute, No 29
|
4
|
Cvetić, R. (2013) Zaštita životne sredine - pomeranje težišta ka zaštitnom objektu. Zbornik radova Pravnog fakulteta, Novi Sad, vol. 47, br. 4, str. 117-129
|
|
Deslauries, M. (2007) Aristotle on Definition. Leiden-Boston
|
|
Devinat, M. (2005) Les définitions dans les codes civils. Les Cahiers de droit, 1-2
|
|
Dixon, T.A., Williams, T.C., Pretorius, I.S. (2022) Bioinformational trends in grape and wine biotechnology. Trends in Biotechnology, 1
|
1
|
Fauvarque-Cosson, B. (2015) Rekodifikacija građanskog prava u Evropi i reforma francuskog ugovornog prava. European Lawyer Journal / Evropski pravnik, 2, 29-47
|
10
|
Gaj (1982) Institucije. Beograd: Nolit, preveo Obrad Stanojević
|
|
Huntington, C. (1936) A Note on Legal Definitions. Columbia Law Review, 7
|
|
Lokanga, E. (2020) A Special Relationship between Matter, Energy, Information and Consciousness. International Journal of Recent Advances in Physics, 1-3
|
|
Mamdouh, M., et al. (2021) Authentication and Identity Management of IoHT Devices: Achievements, Challenges, and Future Directions. Computers & Security, Vol. 111, Dec. Dostupno na: https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0167404821003151#!
|
9
|
Marković, L. (1927) Građansko pravo - opšti deo i stvarno pravo. Beograd: Narodna samouprava a. d, knjiga prva, drugo izdanje
|
|
Meijer, D.K.F. (2015) The Universe as a Cyclic Organized Information System: John Wheeler's World Revisited. Neuroquantology, 1
|
|
Ministerio de Justicia (2012) Spanish Civil Code. in: Traducciones del dereho espaňol
|
|
Nikolić, D. (1990) Pravo informacija - ka novoj grani prava. Novi Sad: Narodna tehnika Vojvodine
|
|
Nikolić, D. (1990) Pravno normiranje kibernetskih funkcija i imovinskopravna priroda informacije. Univerzitet u Novom Sadu-Pravni fakultet, magistarski rad
|
3
|
Nikolić, D., ur. (2009) Osnove prava životne sredine. Novi Sad: Univerzitet u Novom Sadu-Pravni fakultet-Centar za izdavačku delatnost
|
|
Nikolić, D. (2022) Towards a System of European Private law: Transformation of Legal Science and Legal Policy. in: Grothe Helmut, Mankowski Peter, Rieländer Frederick [ed.] Europäisches und internationales Privatrecht: Festschrift für Christian von Bar zum 70. Geburtstag, München: C.H. Beck
|
|
Nikolić, D. (2022) Pravni aspekti obeležavanja i deklarisanja vina - opšti pristup. in: Ristivojević Branislav [ed.] Harmonizacija i unifikacija srpskog i mađarskog prava sa pravom Evropske unije, Novi Sad: Pravni fakultet u Novom Sadu-Centar za izdavačku delatnost
|
1
|
Nikolić, D. (2020) O dislociranim institutima u građanskom pravu Republike Srbije. in: Karanikić-Mirić Marija, Đurđević Marko [ed.] Odabrane teme obligacionog prava, Beograd: Univerzitet u Beogradu-Pravni fakultet-Centar za izdavaštvo i informisanje, 270-293
|
31
|
Nikolić, D. (2020) Uvod u sistem građanskog prava. Novi Sad: Pravni fakultet u Novom Sadu-Centar za izdavačku delatnost, XVI izmenjeno i dopunjeno izdanje
|
1
|
Nikolić, D. (2019) O širini teme doktorske disertacije iz pravnih nauka. in: Živković Miloš [ed.] Liber amicorum - Vladimir Vodinelić, Beograd: Univerzitet u Beogradu-Pravni fakultet, 213-225
|
1
|
Nikolić, D. (2016) Podela nauka i njihova međusobna uslovljenost. in: Nauka - stanje, strategija, perspektive, naučni skup, 5. i 6.06.2015., Beograd, Zbornik radova, Beograd: Srpska akademija nauka i umetnosti
|
1
|
Nikolić, D. (2015) The Independence and Social Influence of a Meritorious Legal Elite in Serbia. in: Turenne Sophie [ed.] Fair Reflection of Society in Judicial Systems: A Comparative Study (Ius Comparatum: Global Studies in Comparative Law), Berlin-Heidelberg: Springer, 187-204
|
7
|
Nikolić, D. (2014) Apsolutnost svojine u francuskom pravu. Zbornik radova Pravnog fakulteta, Novi Sad, vol. 48, br. 4, str. 85-101
|
1
|
Nikolić, D. (2013) Precedent u praksi Suda pravde Evropske unije - pravno-politički okvir. in: Keča Ranko [ed.] Harmonizacija srpskog i mađarskog prava sa pravom Evropske unije, Novi Sad: Pravni fakultet-Centar za izdavačku delatnost, 231-240
|
1
|
Nikolić, D. (2010) Ka novoj velikoj sintezi znanja. in: Trajanje - prvih 50 godina Univerziteta u Novom Sadu, Novi Sad: Univerzitet u Novom Sadu
|
2
|
Nikolić, D. (1995) Građanskopravna sankcija - geneza, evolucija i savremeni pojam. Novi Sad: Pravni fakultet u Novom Sadu-Centar za izdavačku delatnost
|
2
|
Nikolić, D.Ž., Midorović, S.D. (2021) Razvoj posebnih svojinskopravnih režima. Zbornik radova Pravnog fakulteta, Novi Sad, vol. 55, br. 1, str. 67-92
|
|
Penrose, R. (2004) The Road to Reality: A Complete Guide to Laws of the Universe. London: Jonathan Cape Publ
|
|
Prim, Q. (2021) La gestion des biens d'autrui. Thèse présentée pour obtenir le grade de Docteur de l'Université de Bordeaux École doctorale de droit specialite droit prive et sciences criminelles,, Soutenue publiquement le 05 novembre
|
|
Ramaekers, E. (2017) What is Property Law. Oxford Journal of Legal Studies, 3
|
|
Stojanović, Z. (2022) Komentar Krivičnog zakonika. Službeni glasnik RS, Beograd, XII izdanje
|
1
|
Ugo, M. (2000) Basic principles of property law: A comparative legal and economic introduction. Westport: Grenwood Press, 16
|
|
Umpleby, S.A. (2007) Physical relationships among matter, energy and information. Systems Research and Behavioral Science, 3
|
|
van Erp, S. (2016) European Property Law as a New Private Law?. Property Jotwell, 16.12
|
16
|
Vodinelić, V.V. (1991) Građansko pravo - uvodne teme. Beograd: Nomos
|
|
von Bar, C. (2015) Grundfragen europäischen Sachenrechtsverständnisses. Juristen Zeitung, 18 (C. von Bar (2015a))
|
1
|
von Bar, C. (2015) Grundlagen, Gegenstände sachenrechtlichen Rechtsschutzes, Arten und Erscheinungsformen subjektiver Sachenrechte. in: Gemeineuropäischen Sachenrechts, München: C.H. Beck, Band I, (C. von Bar (2015b)
|
|
Vunjak-Novaković, G. (2018) Ka regenerativnoj medicini budućnosti / Towards Regenerative Medicine of the Future. Novi Sad: Univerzitet u Novom Sadu, edicija DHC (priredili: Dušan Nikolić i Siniša Markov)
|
|
Zech, H. (2015) Information as Property. Journal of Intellectual Property, Information Technology and Electronic Commerce Law - JIPITEC, 6
|
|
|
|